Yo La Tengo Popular Songs Matador 2009.
Nazvati svoj novi album "Popular Songs" nije baš jednostavno. Da nisi takva faca poput Yo La Tengo, moglo bi se pričati o preseravanju. Ovako, s "Popular Songs" Yo La Tengo završavaju ovogodišnju priču koju su počeli s Condo Fucks. U međuvremenu sam ih napokon vidio uživo tako da YLT i moja malenkost imaju zadovoljavajući suživot u 2009. godini.
Posljednjih nekoliko sati radio sam slijedeće stvari (ne ovim redoslijedom): ubacio šarenu robu da se opere u veš mašini iako vani pada kiša pa ću je morati sušiti na onom kućnom sušilu koje me zna iritirati jer mi zauzima puno mjesta u nevelikom stanu; na HRT-u gledao 'novu' epizodu Simpsona iz 17. sezone dok Amerikanci slave jubilarnu, dvadesetu; gledao i snimku jedne NFL utakmice od sinoć na ESPN America; gledao i nesretni Dnevnik HRT-a i vremensku prognozu prepunu snijega prisjetivši se kako sam se još neki dan kupao; ponosno ustanovio da sam dobio običnog tuljana, petu po redu sličicu u novom albumu Životinjskog carstva; simulirao draft NBA fantasy lige dobivši Ronda, Wadea, Turkoglua, Aldridgea, Duncana, S.Jacksona, Griffina, Okafora, L.Williamsa, Denga, Sessionsa, Odena i R.Brewera; surfao myspace-om i jubitoom u potrazi za spotovima za našu rubriku nedaleko odavde.tv; raspremavši torbu sjetio se da sam jučer u Konzumu kupio DVD "Tri amigosa" za 9,99 kuna; frulio; pojeo pola prstića (dubrovački izraz za kiflu, vi neznalice) sa sjemenkama sa sirom i jogurtom; popio čašu 'Teta Šemse soka' kojeg su ovaj put napravili Nike i Pero...
Što nisam radio svih tih sati, a trebao sam? Pisao ovu recenziju. Jer, moram priznati, nije mi se dalo pisati je. Mislio sam kako će se neki drugi članovi Pot-liste ponuditi za napisati ovu recenziju, ali ništa od toga. Ono, krivnja je vjerojatno na meni jer sam nedavno napisao kako mi je "Popular Songs" jedan od pet najboljih albuma godine. Možda je tome krivnja i ona dvotjedna pauza jer se svima nakupilo dobrih albuma tako da je Yo La Tengo nekako ostao sa strane. Što je glupo, jer je album zakon. Mislim, stvarno je odličan. Samo što ja to ne znam opisati. I zato mi se nije dalo pisati ovu recenziju. A kada se već mora, onda treba smisliti koncept. Ono, neku foru na koju će ekipa pasti tako da uopće neće biti bitno što ne pišeš o albumu. Mogao sam, recimo, pisati o bureku, ali me Željko prestigao...
A koncept sam imao. Već vidio, posudio, ukrao, kako hoćete. Nije moj što bi mu mogla i biti prednost. Jednostavno, u recenziji za Yo La Tengo napisati ću samo 'Super je'.
Pa eto...
Super je!