Techno, hip hop, pop, rock, Björk.

 

Islandska diva je oduvijek bila svijet za sebe, a način na koji je izvela svoje novo djelo joj kao malo kojem drugom umjetniku dobro pristaje.

Björk je originalno zamislila "Biophilia" projekt kao kuću u kojoj bi svaka soba predstavljala jednu pjesmu i takva išla na turneju što se iz prilično jasnih razloga pokazalo neizvedivim. Nedugo potom se pojavio Jobsov iPad i lampice su se upalile. Nova tehnologija je omogućila da Biophilia preraste u multimedijalni projekt u punom smislu te riječi. Pored same glazbe koncept uključuje aplikacije za iPhone/iPad, posebne live nastupe, dokumentarni film i edukativne radionice na kojima se klince potiče na vlastito skladanje i istraživanje glazbe pomoću iPada umjesto autorici mrskih konzervativnih metoda profesora protiv kojih se uvijek bunila tijekom svog glazbenog školovanja.

Najeksponiraniji dio "Biophilie", onaj računalni, je rađen kao protuteža poplavi ekrana u našoj bližoj okolici i s očitom namjerom da izvuče više od puke impresije dizajnom koji se projicira na monitoru čemu ponajprije pridonosi interaktivni dio s aplikacijama. Pored besplatne aplikacije - majke, pjesme se mogu dodatno kupiti te svaka od tih skladbi/appova omogućava publici različite načine manipulacije i interakcije. Na ovaj način doživljaj slušanja glazbe dobiva puno dublju i do "Biophilie" nepoznatu dimenziju.

U vremenu kada je sami čin prikupljanja glazbe većini ljudi postao bitniji od samog čina preslušavanja s pojavom "Biophilie" se dogodio jako zanimljiv obrat. Računala koja su prvotno omogućila bjesomučno prikupljanje glazbe sada su postala instrument okretanja priče unatrag i to u korist prisnijeg odnosa slušatelja s glazbom. Igranje s aplikacijom poput video igrice privlači korisnika da se pozabavi njome servirajući mu glazbu kao dio iskustva. To je vjerovatno najbitnije obilježje Biophilie koja slušatelju nudi priliku za potpuno originalan način preslušavanje skladbi ili manipulaciju istima.

Glazbeni dio "Biophilie" se tematski bavi odnosom ljudi i prirode te ponajprije zvuči kao soundtrack za ranije opisane interakcije s aplikacijama. Za razliku od beatovima sklone i vrlo često agresivne Volte, novi album je daleko suptilniji te se oslanja puno više na vokalne sposobnosti autorice i stavlja glasovne egzibicije u prednji plan (osim u par slučajeva nenadanih drum'n'bass napada). Unutar deset prilično ravnopravnih skladbi nakon dužeg odabira pred kraj zabijena "Mutual Core" se nameće kao nedvojbeni vrhunac ovog nesvakidašnjeg slušateljskog doživljaja.

Što se same Björk tiče ona je ovim djelom još jednom nadrasla etiketu glazbenice i krenula u smjeru konačne afirmacije kao umjetnice neovisne o mediju izražavanja. Silan trud koji je uložila na više fronti ovog originalnog projekta, počevši od rada s developerima pa sve do kreacije potpuno novih glazbenih instrumenata za potrebe pojedinih kompozicija jednostavno ne ostavlja prostor za ocjenjivanje ovog djela samo na temelju njegovog glazbenog dijela.

"Biophilia" je rad koji će se ubuduće zasigurno citirati prvenstveno kao teško ponovljiv potez rezerviran za one dovoljno hrabre, talentirane i spremne za istraživanje granica umjetničkog izraza. Trijumf ovakvog spoja umjetnosti i tehnologije gdje je ova druga u službi prve označava makar i privremeno povratak nekim pomalo zaboravljenim vrijednostima u glazbi na koje smo zadnjih desetak godina, upravo zahvaljujući tehnologiji, zaboravili.

Stoga: 'Here's to the crazy ones...'

www.bjork.com